Govor pomoćnice ministra g-đe Janje Milinković Ispis E-mail
Ponedjeljak, 03 Juli 2017 20:06

Govor pomoćnice ministra g-đe Janje Milinković u Skupštini HNŽ-a prilikom donošenja Zakona o zaštiti obitelji sa djecom, 28.6.2017

"Poštovani predsjedavajući, dopredsjedavajući Skupštine, uvaženi zastupnici, članovi vlade srdačno Vas pozdravljam kao izvjestitelj o kronologiji događanja od 16.12.2016. godine kada je ova Skupština jednoglasno usvojila Nacrt Zakona o zaštiti obitelji djecom i donijela Zaključak kojim je prihvatila Nacrt ovoga zakona kao dobru osnovu za izradu Prijedloga zakona i zadužila Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi da u roku od 90 dana provede tri javne rasprave o Nacrtu zakona. Nakon provedenih javnih rasprava u Jablanici za sjeverno područje županije, Čapljini za južno područje i završne javne rasprave, provedene u Skupštini u nazočnosti jednog dijela zastupnika, velikog broja medija, NVO i zainteresiranih građana, dostavljena su mišljenja, prijedlozi i sugestija na Nacrt zakona, putem obrasca koji se nalazio na web stranici Vlade HNŽ zaključno sa 16.3.2017. godine povjerenstvu za izradu Prijedloga zakona.
Radi izrade kvalitetnijeg Prijedloga zakona povjerenstvo je uvažilo i prijedloge koje je dobilo od strane akademske zajednice. Nakon analize svih primjedbi, mišljenja i prijedloga koja su dostavile vladine, nevladine i političke organizacije, povjerenstvo koje je imenovao ministar za izradu Nacrta zakona, očitovalo se o primjedbama i prijedlozima u izvješću koji je sastavni dio materijala koji smo dostavili uz Prijedlog zakona. Također smo sukladno PoslovnikuSkupštine dostavili predsjedavajućem pismeno očitovanjena prijedloge i mišljenja zastupnika koja su data tijekom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona.
Ovaj Zakon nije idealan,on je proizvod ponuđenih finacijskih sredstava kojima raspolaže ministarstvo za njegovu primjenu. Ministarstvo financija u Mišljenju, od 12.07.2016. godine ističe daintenciju za zakonskim uređenjem zaštite obitelji s djecom smatra opravdanom i izuzetno bitnim segmentom za uspostavu Ustavnih nadležnosti u kreiranju obiteljske politike na području HNŽ,a čija implementacija će imati izravne implikacije na stanovništvo HNŽ. Dalje ističu da je uvidom u dostavljenu projekciju izravnih i neizravnih poreza koje pripadaju proračunu županije, dostavljene od strane Federalnog ministarstva financija dana 23.05.2016. godine, kao i moguće projekcije prihoda po županijskim propisima evidentno da seza 2017.godinu bez novih izvora prihoda, može predvidjeti projekcije sredstava u županijksom proračunu cca 190.200.000,00 KM, a da se projekcija za 2018. godinu kreće do cca 196.500.000,00 KM, te slijedom navednog ističu kako bi usvajanjem Zakona, uvažavajući realnost prihodovnih mogućnosti Proračuna HNŽ, kao i opravdanost proračunskih rashoda u 2017. godini bilo izvjesno i realno izvršenja prava do cce 2.500.000, 00 KM, a tek u 2018. godini u punom iznosu od 5.338.200,00 KM, sukladno projekciji potrebnih sredstava za isplatu prava koja bi se financirala iz Proračuna HNŽ a koja su predviđena okvirnim Federanim Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom i to slijedeća četiri prava :
1) dodatak na djecu,
2) naknada umjesto plaće ženi - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta,
3) novčana potpora za vrijeme trudnoće i porođaja žene - majke koja nije u radnom odnosu,
4) jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta.

Zakon o zaštiti obitelji s djecom u HNŽ nema pronatalitetnu ulogu, što i ne spada u mjere obiteljske politike, nego u mjere populacijske politike, a ukoliko zakondavna i izvršna vlast žele povećati stopu nataliteta, to mogu učiniti posebnim mjerama populacijske politike.
Cilj ovoga zakona je pružiti finacijsku potporu socijalno ugroženim i isključenim obiteljima s djecom, posebno obiteljima s većim brojem djece čiji roditelji nisu uposleni ili nemaju stalna novčana primanja, te ovim mjerama pokušati ublažiti financijski teret odgoja i skrbi o djeci siromašnih obitelji.
Prema dosadašnjim analizama koje je uradio IBHI u BiH evidentno je da trećina djece (30.6%) uzrasta od 5 do 15 godina potječe iz siromašnih obitelji, prema istoj analizi u HNŽ 12,5% djece uzrasta od 5 do15 godina odrasta usiromaštvu i socijalnoj isključenosti, što znači da će ostvariti pravo na dječiji doplatak sukladno utvrđenom cenzusu.
Položaj djece koja žive u kućanstvima s niskom zaposlenošću, posebice ako je ženska osoba nositelj takvog kućanstva, je iznimno težak. Dodamo li tome izrazito visoku stopu nezaposlenosti, smatramo da cenzus od 15% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, treba zadržati, te iz toga razloga nisu prihvaćeni prijedlozi zastupnika da se isti poveća na 20%, što bi izravno utjecalo na povećanje sredstava predviđenih za realizaciju ova četiri prava.
Kada govorimo o ostvarivanju prava na dječji dodatak, utvrđeni su posebni kriterija kao što su primjerice prihodi, imovina i slično s ciljem da se bolje usmjere financijska sredstva predviđena za primjenu Zakona, prema obiteljima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe. Također, želim naglasiti da smo jedina županija koja nema ograničenje „posjedovanje motornog vozila“ jer smo prihvatila prijedlog zastupnika Macića,a što je bio i prijedlog većine sudionika javnih rasprava da ograničenje koje je bilo predviđeno Nacrtom Zakona a odnosilo se na „posjedovanje motornog vozila“, zamjenimo „ posjedovanjem motornog vozila u vrijednosti do 10.000,00 KM“ .
Radi usporedbe sa drugim zemljama iz okruženja a koje su okončale proces tranzicije, treba naglasiti da i ove zemlje imaju ista ograničenja i cenzuse, a ekonomski su razvijenije od naše županije i Federacije. Primjera radi u Hrvatskoj koja je i članica EU, dječji dodatak SE isplaćuje iz sredstava koja se uplaćuju iz doprinosa u Mirovinski fond, a pravo seostvaruju na temelju imovinskog cenzusa, prihoda i imovine. Također, u većini europskih zemalja pravo na isplatu dječjeg dodatka prestaje ako se korisnik školuje na visokoobrazovnim institucijama izvan zemlje, odnosno prestaje mu pravo na dječji dodatak kada postane punoljetan, te se to pravo zamjenjujem uzimanjem studenskog kredita za nastavak školovanja.
Primjera radi Mađarska ne isplaćuje dječji dodatak obiteljima s jednim djetetom, odnosno prvorođenom djetetu, nego tek nakon rođenja drugog djeteta, te na taj način želi potaknuti natalitet. Dok se u RS dječji dodatak ne isplaćuje za četvrto i svako slijedeće rođeno dijete.
Kada govrimo o pravu nanaknadu umjesto plaće ženi - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, važno je istaći da trenutni način reguliranja prava na naknadu zaposlenih porodilja nije u skladu s međunarodnim standardima u ovoj oblasti, te se doprinosi ne mogu isplaćivati kao ostala novčana davanja iz sistema socijalne skrbi, stoga primjedbe koje su se odnosile na uplatu doprinosa iz županijskog proračuna nisu prihvaćene, te je iste dužan uplaćivati poslodavac. Ovo je pravo iz radnog odnosa i utvrđeno je Zakonom o radu, kao i da porodilja odnosno jedan od roditelja ovo pravo može ostvarivati u razdoblju od 12 mjeseci, a da će se naknada utvrditi posebnim zakonom. Međunarodnim dokumenetima je propisano da su države potpisnice ovih dokumenata dužne najmanje 14 tjedana isplaćivati naknadu u iznosu od 66% od plaće koju je porodilja ostvarila prije porodiljnog dopusta. Na temelju ovoga dokumenta zaposlene porodilje u UNICEFU BiH, to pravo ostvaruju 14 tjedan nakon čega su dužne vratiti se na posao.
Stoga predlažem da zastupnici usvoje predloženi Zakon kako bismo nakon 18 godina, spriječili tužbe koje se svakodnevno pokreću zbog kršenja ljudskih prava a na temelju obveza koje je BiH prihvatila potpisivanjem iratificiranjem niza međunarodnih dokumenata, te da prevaziđemo duboke socijalne nejednakosti među različitim kategorijama stanovništva, a s ciljem zaštite prava djece iz socijalno ugroženih obitelji."